Vidi kôd stranice Rat u Afganistanu (2001. – 2021.)

==Napadi 11. rujna 2001. na SAD==
{{glavni|Napadi 11. rujna 2001.}}

Šest dana poslije događaja '''11. rujna 2001.''', američki predsjednik [[George W. Bush]] osumnjičio je Osamu bin Ladena kao odgovornog za napade. Smatrao je da se Osama bin Laden u to vrijeme nalazi u Afganistanu. 

'''20. rujna 2001.''' predsjednik Bush je izdao ultimatum pri čemu od talibanske vlade zahtjeva da se:
* vođe [[Al-Qaeda|al-Qaede]] koji se nalaze u Afganistan izruče SAD-u
* oslobode svi zatvorenih stranih državljana, uključujući i američke državljane
* zaštite strani novinari, diplomati i pomoćni radnici u Afganistanu
* zatvore teroristički kampovi za obuku u Afganistanu i predaju svakog terorista i njihove pomoćnike odgovarajućim vlastima
* daju Sjedinjenim Državama puni pristup terorističkim kampovima za obuku kako bi provjerili njihovo zatvaranje 

"Oni će predati teroriste ili će se prepustiti svojoj sudbini", rekao je Bush. Nikakve posebnosti nema u prijetnji, iako se u sljedećoj izjavi predlaže vojna akcija: "Naš rat protiv terora počinje s al-Qaedom, ali tamo ne završava." Talibanska vlada je odgovorila preko njihovih veleposlanstava u Pakistanu, da ne postoje dokazi koji bi povezali bin Ladena s [[Napadi 11. rujna 2001.|napadima 11. rujna]]. Također su naglasili da je bin Laden bio gost u njihovoj zemlji, a [[Paštunci|paštunski]] kodeks ponašanja zahtijevaju da gosti dobiju gostoprimstvo i azil.

'''22. rujna 2001.''' [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] i, sljedećeg dana, [[Saudijska Arabija]] su povukle svoje priznanje talibanskog režima kao legitimne vlasti u Afganistanu, pri čemu je susjedni [[Pakistan]] ostao jedina preostala zemlja s diplomatskim odnosima s Afganistanom.

'''7. listopada 2001.''' pred početak vojnih neprijateljstava, [[Talibani]] su ponudili da bin Ladena u Afganistanu odvedu pred jedan islamski sud. Ovu ponudu SAD je odbio te je bombardiranje ciljeva u Afganistanu američkim i britanskim snagama započelo isti dan. 

'''14. listopada 2001.''' odnosno sedmog dana američkog i britanskog bombardiranja, [[Talibani]] su se ponudili predati Osamu bin Ladena nekoj trećoj zemlji u kojoj će mu se suditi, ako bombardiranje prestane te su iznijeli dokaz da je on imao udjela u napadima 11. rujna. Ponudu je opet odbacio američki predsjednik Bush, koji je izjavio: "Nema potrebe za raspravom o nevinosti ili krivnji. Znamo da je kriv."

[[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda]] nije ovlastilo [[SAD]] da predvodi vojnu akciju u [[Afganistan]]u (Operacija trajna sloboda). Vodilo se nekoliko rasprava o tome hoće li Vijeće sigurnosti treba dati SAD-u autorizaciju, vrteći se oko pitanja je li invazija akt kolektivne samoobrane u skladu s člankom 51 Povelje [[UN]]-a ili je akt agresije.

Također, administracija [[SAD]]-a nije službeno proglasila rat i nije obilježila talibanske vojnike i pristalice terorista kao vojnike čime bi im se uskartila zaštita [[Ženevska konvencija|Ženevskom konvencijom]] i svega što im pravno pripada. To je prošlo na [[Vrhovni sud|Vrhovnom sudu]] SAD-a [29], a o tome su raspravljali čak i vojni odvjetnici odgovorni za sudsko gonjenje pogođenih zatvorenika.

'''20. prosinca 2001.''' [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda]] je podržalo stvaranje International Security Assistance Force ([[ISAF]]) s ovlastima da poduzme sve potrebne mjere čime bi ispunio svoj mandat pomažući privremenim afganistanskim vlastima u održanju sigurnosti. Zapovjedništvo nad [[ISAF]]-om je [[11. kolovoza]] [[2003.]] preuzeo [[NATO]] savez.