Vidi kôd stranice Tip podatka (računarstvo)

== Ostali tipovi ==

=== Pokazivači ===
{{Glavni|Pokazivač (programiranje)}}
'''Pokazivač''' ili '''referenca''' je tip objekta koji sprema memorijsku adresu neke [[Varijabla (računarstvo)|varijable]], [[Konstanta|konstante]] ili [[Objekt (računalstvo)|objekta]]. U [[Proceduralno programiranje|proceduralnom programiranju]], pokazivači spremaju podatak o točki ulaska u [[potprogram]]. Također se koriste za povezivanje programa i vanjskih resursa, poput [[DLL]] biblioteka (tad se nazivaju ''handle''). Pokazivači dopuštaju čitanje i promjenu varijable na koju pokazuju. Dodjela memorijske adrese pokazivaču naziva se ''referenciranje''. Pristup ili promjena vrijednosti varijable na dodijeljenoj adresi naziva se ''dereferenciranje''.

Neki programski jezici podržavaju više različitih tipova pokazivača. [[C++]] u sklopu [[Biblioteka (računarstvo)|biblioteke]] ''memory'' pruža pristup različitim tipovima tzv. pametnih pokazivača, originalno osmišljenim kao zamjena za [[Sakupljanje smeća (računarstvo)|''garbage collector'']] kojim jezici poput [[C sharp|C#]] i [[Java (programski jezik)|Jave]] automatski upravljaju memorijom i objektima. C++ podržava:
* ''auto_ptr'': svaki pametni pokazivač tog tipa isključivi je vlasnik jednog dinamički alociranog objekta. Drugi pokazivač ovog tipa referenciran na isti objekt semantikom kopiranja (pozivom kopirnog konstruktora) preuzima vlasništvo nad objektom, čime prvi pokazivač postaje nedefiniran (pokazuje na memorijsku lokaciju na kojoj se objekt više ne nalazi). Uvođenjem ''unique_ptr'', ovaj tip pokazivača ulazi u zastaru i nije ga preporučljivo koristiti.<ref>{{Citiranje weba |url=https://en.cppreference.com/w/cpp/memory/auto_ptr |title=std::auto_ptr - cppreference.com |work=en.cppreference.com |accessdate=2021-01-01 |archive-date=10. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210410003421/https://en.cppreference.com/w/cpp/memory/auto_ptr |url-status=live }}</ref>
* ''unique_ptr'': dopušta preuzimanje vlasništva nad objektom samo pomoću semantike prijenosa (pozivom prijenosnog konstruktora), čime se prvi pokazivač automatski postavlja na vrijednost <code>NULL</code>, što sprječava nedefinirana ponašanja.<ref>{{Citiranje weba |url=https://en.cppreference.com/w/cpp/memory/unique_ptr |title=std::unique_ptr - cppreference.com |work=en.cppreference.com |accessdate=2021-01-01 |archive-date=12. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201112024219/https://en.cppreference.com/w/cpp/memory/unique_ptr |url-status=live }}</ref>
* ''shared_ptr'': stvaranjem ovog tipa pokazivača stvara se kontrolni objekt koji automatski prati koliko drugih ''shared_ptr'' i ''weak_ptr'' pokazivača koristi alocirani objekt. Nakon što svi ''shared_ptr'' pokazivači prestanu pokazivati na objekt, objekt se dealocira iz memorije (uništava). Kontrolni objekt postoji dok god postoji weak_ptr koji pokazuje na objekt (neovisno postoji li objekt ili je uništen). Kontrolni se objekt uništava tek kad brojač ''weak_ptr'' pokazivača padne na nulu.<ref>{{Citiranje weba |url=https://en.cppreference.com/w/cpp/memory/shared_ptr |title=std::shared_ptr - cppreference.com |work=en.cppreference.com |accessdate=2021-01-01 |archive-date=28. prosinca 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201228230847/https://en.cppreference.com/w/cpp/memory/shared_ptr |url-status=live }}</ref>
* ''weak_ptr'': ovaj tip pokazivača dopušta uništavanje objekta iako postoje pokazivači na njega. Koristi se za sprječavanje kružnih ovisnosti objekata (A->B->C->A).<ref>{{Citiranje weba |url=https://en.cppreference.com/w/cpp/memory/weak_ptr |title=std::weak_ptr - cppreference.com |work=en.cppreference.com |accessdate=2021-01-01 |archive-date=16. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210116155247/https://en.cppreference.com/w/cpp/memory/weak_ptr |url-status=live }}</ref>

=== Funkcijski tip ===
U novijim programskim jezicima koji teže modelu [[Univerzalni Turingov stroj|univerzalne obrade podataka]], funkcije je moguće proslijediti kao argumente drugim funkcijama (jezici koji to podržavaju kažemo da podržavaju funkcije prve klase). Klasično se samo podatci mogu slati kao argumenti funkcijama, pa je u svrhe facilitacije prvoklasnih funkcija uveden funkcijski tip podatka koji omogućava ovakve interakcije.

Niže je dan prikaz sintakse funkcijskog tipa nekolicine programskih jezika, uz primjer deklaracije funkcije koja omogućuje matematičku kompoziciju: f(g(x)), gdje se rezultat funkcije ''g'' uzima kao argument pri izračunu funkcije ''f''. Parametarski polimorfizam vrsta je ad-hoc polimorfizma, što je osnova [[Generičko programiranje|generičkog programiranja]], koje omogućava pisanje tzv. [[Predložak funkcije|funkcijskih predložaka]] koje jednako rade neovisno o tipu podatka koji prime.
{| class="wikitable"
! colspan="2" |Jezik
!Zapis
!Funkcijski potpis (deklaracija)
|-
| rowspan="7" |S prvoklasnim funkcijama i 
parametarskim polimorfizmom
|[[C sharp|C#]]
|<code>Func<''α''<sub>1</sub>,''α''<sub>2</sub>,...,''α<sub>n</sub>'',''ρ''></code>
|{{code|Func<A,C> compose(Func<B,C> f, Func<A,B> g);|csharp}}
|-
|[[Haskell (programski jezik)|Haskell]]
|<code>''α'' -> ''ρ''</code>
|{{code|compose :: (b -> c) -> (a -> b) -> a -> c|haskell}}
|-
|[[OCaml]]
|<code>''α'' -> ''ρ''</code>
|{{code|compose : ('b -> 'c) -> ('a -> 'b) -> 'a -> 'c|ocaml}}
|-
|[[Scala (programski jezik)|Scala]]
|<code>(''α''<sub>1</sub>,''α''<sub>2</sub>,...,''α<sub>n</sub>'') => ''ρ''</code>
|{{code|1=def compose[A, B, C](f: B => C, g: A => B): A => C|2=scala}}
|-
|[[Standard ML]]
|<code>''α'' -> ''ρ''</code>
|{{code|compose : ('b -> 'c) -> ('a -> 'b) -> 'a -> 'c|sml}}
|-
|[[Swift (programski jezik)|Swift]]
|<code>''α'' -> ''ρ''</code>
|{{code|func compose<A,B,C>(f: B -> C, g: A -> B) -> A -> C|swift}}
|-
|[[Rust (programski jezik)|Rust]]
|<code>fn(''α''<sub>1</sub>,''α''<sub>2</sub>,...,''α<sub>n</sub>'') -> ''ρ''</code>
|{{code|fn compose<A, B, C>(f: fn(A) -> B, g: fn(B) -> C) -> fn(A) -> C|rust}}
|-
| rowspan="2" |S prvoklasnim funkcijama, bez
parametarskog polimorfizma
|[[Go (programski jezik)|Go]]
|<code>func(''α''<sub>1</sub>,''α''<sub>2</sub>,...,''α<sub>n</sub>'') ''ρ''</code>
|{{code|var compose func(func(int)int, func(int)int) func(int)int|go}}
|-
|[[C++]], [[Objective-C]],
s blokovima
|<code>''ρ'' (^)(''α''<sub>1</sub>,''α''<sub>2</sub>,...,''α<sub>n</sub>'')</code>
|{{code|int (^compose(int (^f)(int), int (^g)(int)))(int);|objc}}
|-
| rowspan="2" |Bez prvoklasnih funkcija
i parametarskog polimorfizma
|[[C (programski jezik)|C]]
|<code>''ρ'' (*)(''α''<sub>1</sub>,''α''<sub>2</sub>,...,''α<sub>n</sub>'')</code>
|{{code|int (*compose(int (*f)(int), int (*g)(int)))(int);|c}}
|-
|[[C++11]]
|Nije jedinstven
<code>std::function<''ρ'' (''α''<sub>1</sub>,''α''<sub>2</sub>,...,''α<sub>n</sub>'')></code> je generalni oblik.
|{{code|function<function<int(int)>(function<int(int)>, function<int(int)>)> compose;|cpp}}
|}
Ako gledamo potpis funkcije u npr. jeziku C#, tip funkcije {{code|compose}} je zapravo <code>Func<Func<A,B>,Func&#x3C;B,C>,Func<A,C>></code>.

=== Nulabilni tip ===
Nulabilni tipovi mogućnost su nekih programskih jezika koji dopuštaju da se vrijednost neke varijable postavi na posebnu vrijednost '''NULL''' umjesto dozvoljenih vrijednosti toga podatkovnog tipa. Vrijednost NULL obično predstavlja vrijednost koja nedostaje ili je neispravna (primjerice izvan očekivanog raspona). U određenim jezicima, primjerice [[C sharp|C#]], primitivni tipovi podataka obično ne mogu poprimiti NULL vrijednost, ali pripadajući nulabilni tip (primjerice ''Nullable Integer''  - <code>int?</code>) može. Znak ? nakon deklaracije tipa podatka čini tip nulabilnim, odnosno sposobnim poprimiti vrijednost NULL.

Varijabla tipa Boolean može imati vrijednost istina ili laž, dok nulabilni Boolean dodaje i mogućnost predodžbe neodlučene ili nedefinirane vrijednosti.

Pokazivači i reference smiju se uvijek postaviti na vrijednost NULL neovisno o tipu, što označava da referenca ne vodi nikamo, nema dodijeljenu memorijsku adresu i nije vezana uz objekt.

Pokušaj izvođenja matematičkih i logičkih operacija nad varijablama koje su postavljene na NULL rezultirat će pogreškom te izbacivanjem [[Iznimka (računalstvo)|iznimke]] (obično vrste ''InvalidOperation'') ili padom programa.

Pokušaj dereferenciranja pokazivača ili pristupanje vrijednostima ili svojstvima [[Varijabla (računarstvo)|varijable]] ili [[Objekt (računarstvo)|objekta]] koji su postavljeni na NULL rezultirat će padom programa zbog pokušaja pristupa nedozvoljenoj ili nepostojećoj memoriji (segmentacijska pogreška).<ref>{{Citiranje weba|title=Debugging Segmentation Faults and Pointer Problems - Cprogramming.com|url=https://www.cprogramming.com/debugging/segfaults.html|access-date=2022-03-14|website=www.cprogramming.com|archive-date=10. srpnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220710094202/https://www.cprogramming.com/debugging/segfaults.html|url-status=live}}</ref> Neki jezici, poput Jave, Lispa ili C# koriste [[Sakupljanje smeća (računarstvo)|sakupljanje smeća]], što će izbjeći direktnu segmentacijsku pogrešku<ref>{{Citiranje časopisa|last=Dhurjati|first=Dinakar|last2=Kowshik|first2=Sumant|last3=Adve|first3=Vikram|last4=Lattner|first4=Chris|date=2003|title=Memory safety without runtime checks or garbage collection|url=http://portal.acm.org/citation.cfm?doid=780732.780743|journal=Proceedings of the 2003 ACM SIGPLAN conference on Language, compiler, and tool for embedded systems  - LCTES '03|language=en|location=San Diego, California, USA|publisher=ACM Press|pages=69|doi=10.1145/780732.780743|isbn=978-1-58113-647-0|access-date=14. ožujka 2022.|archive-date=16. svibnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220516075148/https://dl.acm.org/doi/10.1145/780732.780743|url-status=live}}</ref> ali će baciti iznimku [[Klasa (programiranje)|klasnog]] tipa ''NullPointerException'' koja može dovesti do pada programa. Jezik C++ podržava eksplicitno bacanje ručno stvorenih iznimki, no pokušaj pristupa NULL vrijednosti smatra se neodređenim ponašanjem<ref>{{Citiranje weba|title=Undefined behavior - cppreference.com|url=https://en.cppreference.com/w/cpp/language/ub|url-status=live|access-date=2022-03-14|website=en.cppreference.com|quote=undefined behavior - [...], null pointer dereference, [...]|archive-date=1. travnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220401195143/https://en.cppreference.com/w/cpp/language/ub}}</ref>, pa će program pasti bez iznimke.